Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine

RAZLIKA IZMEĐU TOPLINSKOG VALA I TOPLINSKOG UDARA

  • TOPLINSKI VAL je vremenska pojava
  • TOPLINSKI UDAR je posljedica te pojave na zdravlje

 

ZNAKOVI TOPLINSKOG UDARA

  • Glavobolja
  • Vrtoglavica
  • Nelagoda
  • Uznemirenost
  • Smetenost
  • Crvena, topla i suha koža
  • Ubrzan puls
  • Povišena tjelesna temperatura iznad 40°C
  • Poremećaj ili potpuni gubitak svijesti

 

ZBRINJAVANJE UNESREĆENE OSOBE

  • Osobu odmah premjestite u hlad ili hladniji prostor
  • Uklonite višak odjeće
  • Ukoliko je osoba bez svijesti, a diše normalno postavite je u bočni položaj
  • Pozovite hitnu medicinsku službu
  • Osobu hladite mokrim oblozima dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C
  • Pokušajte stvoriti umjereni vjetar lepezom, novinama i sl.

 

RASHLADITE SVOJ DOM

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

 

KLONITE SE VRUĆINE

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
  • Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu niti u hladu, odnosno nikada se ne smiju ostavljati u automobilu bez nadzora.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UVA i UVB zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti djeci tako da se dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlaže suncu i za njih se ne primjenjuju zaštitne kreme. Do kraja prve godine se djeca ne smiju izlagati izravnom suncu i treba primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja. Preporučuju se hipoalergene kreme bez kemijskih filtera uz druge zaštitne mjere pri čemu je važno koristiti i posebnu zaštitnu odjeću koja štiti od UV zračenja.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

RASHLADITE TIJELO I PIJTE DOVOLJNO TEKUĆINE

  • Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

 

AKO SE VI ILI DRUGI OKO VAS OSJEĆAJU LOŠE

  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
  • Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Važni brojevi:
– Hitna pomoć – 194 (za cijelu Republiku Hrvatsku)
– Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.